Ishrana
Jednostavan način za izbor Vašeg 5 NA DAN jelovnika zasnovan je na kombinovanju različitih boja namirnica.
Različito voće i povrće sadrži različite kombinacije vlakana, minerala i drugih hranljivih materija. Priroda nam nudi svoju paletu, sve ostalo je stvar mašte. Vaši obroci mogu izgledati kao mala umetnička dela, što će uz bogatstvo prirodnih ukusa doprineti uživanju u hrani.
UZ PREDLOG NEDELJNOG IZBORA VOĆA I POVRĆA, NAVEŠĆEMO VAM I 7 RAZLOGA ZA PRIHVATANJE 5 NA DAN PREPORUKA:
Namirnice za PRVI DAN su dobre za detoksikaciju organizma. Ovo je važan korak za početak radne nedelje. Detoksikacijom započinjete čišćenje celog tela: jetre, bubrega, pluća kao i čišćenje pomoću sistema: žuči, kože, limfnih žlezda i krvi. Šargarepa sadrži karoten i provitamin A, koji štiti sluzokožu i ima snažno antioksidantno dejstvo, što znači da usporava starenje organizma i sklonost teškim oboljenjima. Limun i jabuka su savršena kombinacija koja otklanja umor i podiže sposobnost za umni rad. Krompir i kupus, kao izvor vitamina C, blagotvorno deluju na detoksikaciju celog organizma.
VOĆE I POVRĆE SU ODLIČNI, SVIMA DOSTUPAN IZVOR VITAMINA, MINERALA I BILJNIH VLAKANA, NEOPHODAN ZA PRAVILNO FUNKCIONISANJE NAŠEG TELA.
Unošenjem ovog voća i povrća u toku drugog dana možete poboljšati elastičnost kože i rad žlezda. Ove namirnice su pogodne za izbacivanje viška vode iz organizma, a kombinacijom ananasa, ljute paprike i paradajza možete očistiti vašu kožu ne samo površinski, već i dubinski. Banana odlično zavarava glad, a niskokalorična, pa se dobro uklapa u spisak namirnica za dijetu. Sirov crni luk u salati ili kao prilog jelu pomaže u vezivanju viškova masti i njihovom izbacivanju iz organizma.
BOGACTVO RAZLIĆITIH UKUSA PRUŽA VAM NEISCRPNE MOGUĆNOSTI ZA PRIPREMU RAZNOVRSNIH OBROKA
Kombinacijom današnjih voćki možete uraditi mnogo na jačanju imuniteta. Jabuka i limun su bogati vitaminima C i koji je najvažniji element u jačanju ili održavanju imuniteta. Blitva, kao izvor gvožđa i magnezijuma, i krompir kao dragoceni izvor energije i ugljenih hidrata, podižu nivo imuniteta, što vam je potrebno pred hladne dane koji nam dolaze. Unosom voća i povrća sa današnjeg spiska možete se zaštiti od prehlada i virusa.
ISPITIVANJA SU POKAZALA DA REDOVNO KONZUMIRANJE VOĆA I POVRĆA UMANJUJE RIZIK OD POJAVE BOLESTI SRCA, MOŽDANOG UDARA I NEKIH VRSTA RAKA.
Današnja kombinacija je idealna za vašu dnevnu količinu i revitalizaciju organizma. Kivi je bogat vitaminom C, a crvenim grejpfrutom se možete osvežiti i izbaciti višak vode iz organizma, što podiže imunitet i povoljno utiče na rad srca i krvne sudove. Salata od šargarepe i kupusa začinjena limunom je odličan izvor vitamina C, smanjuje napetost i pomaže u održavanju vitke linije.
VISOK SADRŽAJ PRIRODNIH ANTIOKSIDANATA USPORAVA PROCESE STARENJA ĆELIJA.
Kombinacijom jabuke, šargarepe i limuna pospešujete otpornost organizma. A krompir i paradajz vam daju dovoljnu dnevnu količinu ugljenih hidrata. Ako pojedete 200 g mesa sa salatom od paradajza i šargarepe, a uveče pojedete 150 g barenog krompira, budite sigurni da ste uneli dovoljnu dnevnu količinu namirnica za bolji i jači imuni sistem i da ste obezbedili pravilno funkcionisanje vašeg organizma.
VELIKI IZBOR SEZONSKOG VOĆA I POVRĆA OMOGUĆAVA NABAVKU PO NAJPOVOLJNIJIM CENAMA.
Iseckajte jabuku i bananu, prelijte ih medom i eto savršenog jutarnjeg obroka koji ima malo kalorija, ali dovoljno ugljenih hidrata sa kojima ćete biti siti do ručka. Nakon laganog ručka upotpunjenog zelenom salatom punom selena, odličnog antioksidansa, pojedite jednu narandžu kao osvežavajući desert. Salata sa ljutom paprikom za večeru će vam dati energiju i regulisati crevnu floru. Savet: svežu ljutu papriku nemojte prelivati sirćetom ili uljem, jer tako gubi hranljivu vrednost i pojačava joj se ljutina.
PRAVILNA ISHRANA POVOLJNO UTIČE NA OPŠTE PSIHO-FIZIČKE SPOSOBNOSTI.
Narandža i žut grejpfrut su odlični antioksidanski, pa unošenje ovog voća predstavlja zdrav način da se započne dan. Sok od dve voćke nemojte zaslađivati. Paprikom, paradajzom i krompirom možete uneti dovoljno proteina i ugljenih hidrata koji su vam potrebni u toku dana, pa je ova kombinacija idealna u dijetetskoj ishrani.
AKO SAMI NE VODITE RAČUNA O SVOM ZDRAVLJU, MALO JE VEROVATNO DA ĆE NEKO DRUGI TO ČINITI UMESTO VAS.
ZDRAVO SRCE
Kardiovaskularna oboljenja spadaju u najčešća i najsmrtonosnija oboljenja današnjice, a njihovi najčešći uzroci, pored naslednog faktora, su nepravilna ishrana, loše životne navike, stres, nedovoljno sna i fizička neaktivnost. Nedavna medicinska istraživanja pokazala su da svakodnevno pravilno unošenje svežeg voća i povrća umanjuje mogućnost dobijanja srčanog udara za 45%. Posebno se ističe konzumiranje povrća bogatog kalcijumom, koji direktno utiče na smanjivanje visokog krvnog pritiska i tako umanjuje mogućnost nastanka srčanog udara. Ipak, pozitivne misli i smeh su najbolja prevencija srčanih oboljenja.
DA SRCE KUCA KAO SAT
(0) Nijedna cigareta na dan.
(3) Tri kilometra ili 30 minuta šetnje na dan.
(5) Pet porcija različitog voća i povrća na dan.
(140) Gornji (sistolni) krvni pritisak ne sme preći 140 mg Hg.
(5) Ukupni holesterol u krvi ne sme biti veći od 5 mmol/l.
(3) Loš LDL holesterol mora biti manji od 3 mmol/l.
(0) Izbegavajte slatkiše i kontrolišite telesnu
težinu.
– Svakodnevno unošenje 2 – 3 porcije različitog voća i 2 – 3 porcije različitog povrća smanjuje krvni pritisak i mogucnost oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.
– Voće i povrće se unosi 30 minuta pre ili 30 minuta posle jela, da bi se vitamini i minerali iskoristili.
– Jedite pet puta na dan (tri glavna obroka i dve užine). Jedite na svaka 2 – 3 sata.
– Pijte najmanje 5 – 8 caša vode dnevno.
– Ne solite. So zamenite svežim zacinima (peršun, celer ili suvi zacini: biber, mlevena paprika, đumbir, origano…).
Glavni mišić ljudskog tela, koji radi 24 sata dnevno, je srce. Nalazi se ulevo od grudne kosti i veličine je pesnice odraslog čoveka. U toku dana otkuca oko 100.000 puta i ispumpa oko 7.500 litara krvi. Obavijeno je srčanom kesom, a sastoji se od 4 šupljine: gore su leva i desna pretkomora, a dole leva i desna komora. Kroz desno srce protiče krv iz svih delova tela siromašna kiseonikom i odlazi u pluća gde se obogaćuje kiseonikom. Oksidovana krv se odvodi preko plućnih vena u levo srce, koje ispumpava krv u aortu i tako snabdeva celo telo krvlju.
Srce radi kao pumpa koja preko arterijskih krvnih sudova isporučuje krv bogatu kiseonikom i hranljivim materijama do svih organa, tkiva i ćelija tela. Krv iz srca preuzima najveća arterija u telu –aorta, koja ima posebne grane za glavu i vrat, srce, jetru, creva, bubrege i donje ekstremitete. Venski sistem prikuplja krv bogatu ugljen dioksidom i raspadnim produktima metabolizma iz svih delova tela i nosi je preko dve najveće vene u desno srce, gde preko plućne arterije ta krv odlazi u pluća na obogaćivanje kiseonikom. Leva i desna koronarna arterija se odvajaju od korena aorte i obavijaju srce. Koronarne vene prikupljaju krv siromašnu kiseonikom iz ćelija srca i odnose je u desnu pretkomoru.
Bolesti srca i krvnih sudova
Hipertenzija je stanje povišenog krvnog pritiska iznad 120/80 mmHg. Gornja vrednost je sistolni pritisak (nastaje prilikom grčenja komore), a donja vrednost je dijastolni pritisak (pritisak između grčenja srca). Do pritiska od 140/90 je stanje prehipertenzije, što znači da osobe sa ovakvim pritiskom imaju veliki rizik od progresije ka hipertenziji, te moraju da promene životne navike i da redovno kontrolišu krvni pritisak. Osobama sa većim pritiskom od 140/90 preti opasnost od ubrzanog razvoja ateroskleroze i promena na krvnim sudovima i drugim organima, i zato moraju da rade na snižavanju krvnog pritiska. Do hipertenzije dovode brojni uzroci, kao što su nasledni faktori i godine života, jer sa starenjem krvni sudovi gube fleksibilnost zbog razvoja ateroskleroze. Međutim, u savremeno doba su sve bitniji faktori i posledice savremenog načina života: smanjena fizička aktivnost, pogrešna ishrana, gojaznost, prevelike svakodnevne količine alkohola, stres i aktivno i pasivno pušenje.
Aritmija srca je bolest koja se manifestuje poremećajima brzine ili ritma srčanog rada, tako da srce radi ili suviše brzo (tahikardija) ili suviše sporo (bradikardija) ili u nepravilnom ritmu. Iako je većina aritmija bezopasna, neke mogu da budu čak i fatalne, jer pumpna funkcija srca se smanjuje i ne može da ispumpa dovoljno krvi do svih delova tela, što može da ošteti mozak, srce ili druge organe. Srčani uzroci aritmije nastaju zbog poremećaja u električnim signalima za njegov rada, tako što dolazi do poremećaja stvaranja nadražaja ili poremećaja provođenja nadražaja. Aritmiju mogu da izazovu i drugi organi: bolesti štitaste i nadbubrežne žlezde, pluća, bubrega, digestivnog trakta, nervnog sistema… ali i opšti poremećaji u organizmu.
Infarkt srca nastaje ako se arterija potpuno zapuši (u 90% slučajeva) ili nastane suženje arterije visokog stepena (u 10% slučajeva), što vodi u izumiranje dela srčanog mišića zbog prekida cirkulacije. Uzroci su koronarna bolest srca i aterosklerotični plakovi u zidovima koronarnih arterija koji sužavaju njihov lumen i tako smanjuju dotok krvi u srčani mišić (miokard). U slučajevima pojačanih potreba miokarda za kiseonikom, nastaje nedostatak kiseonika u srčanom mišiću i javljaju se simptomi angine pectoris.
Angina pectoris je sindrom tokom kog se javljaju napadi bolova iza grudne kosti, obično uz širenje u levu ruku ili vrat, i gušenja sa osećajem straha od smrti. Uzrok je nedovoljno snabdevanje srca kiseonikom i javlja se kao stabilna angina pectoris (u toku fizičkog opterećenja) i nestabilna angina pectoris (u mirovanju, zbog visokog stepena suženja srčanih krvnih sudova).
Pomoć u lečenju bolesti srca i krvnih sudova
Većina uzroka bolesti srca i krvnih sudova se otklanja promenom stila života, umanjivanjem ili potpunim odustajanjem od loših životnih navika koje narušavaju zdravlje. Zdrava ishrana treba da se sastoji od sirovog voća i povrća i hrane bogate vlaknima (ovsene mekinje, zobena kaša, pasulj, grašak, pirinčane mekinje, ječam, citrusno voće, jagode, jabuke). Preporučeni su mlečni proizvodi sa manjim procentom mlečne masti, pileće meso bez kožice i riba koja sadrži dosta omega 3 masnih kiselina (losos, pastrmka, haringe). Treba izbegavati slanu hranu, margarin i pavlaku, masne sireve, iznutrice, crveno meso, pohovano i na ulju prženo meso. Treba jesti meso koje je kuvano ili pečeno na roštilju. Izbegavati slatkiše i piće sa dodatkom šećera, kao i hranu čiji su glavni sastojci ugljeni hidrati. Naravno, redovna fizička aktivnost i briga o optimalnoj telesnoj težini snižavaju rizike od bolesti srca i krvnih sudova. Stres je danas teško izbaciti iz svakodnevnog života, ali loše navike kao što su pušenje i prekomerno konzumiranje alkohola moraju da se prekinu.
Koštunjavo voće – čistači krvi, čuvari srca
Orah jača mišiće i vid, badem čuva nervni i endokrini sistem, indijski orah snižava šećer i pritisak, dok brazilski orah deluje protiv malignih oboljenja
Koštunjavo voće bogato je brojnim korisnim sastojcima, lek je za mnoge bolesti, ali i odlična preventiva kako bi sačuvali zdravlje. Kod nas je najzastupljeniji orah, jer je “domaća” voćka, ali se u bolje snabdevenim prodavnicama zdrave hrane može naći i koštunjavo voće koje ne potiče sa naših prostora.
ORAH je u narodu poznat kao čistač krvi, a dobar je i za lečenje plućnih bolesti, katara creva, jačanje mišića i vida. Kao kupka i oblog koristi se protiv inficiranih rana i ekcema, raznih kožnih bolesti, upale očiju. Kao ulje odličan je za kosu, ali i kao zaštita od opekotina izazvanih sunčanjem.
Osim 65% ulja, jezgro oraha sadrži i 15 procenata vrednih belančevina, ugljenih hidrata, fosfor, kalijum, magnezijum, vitamine B i C, gvožđe. Zato je orah izuzetan detoksikant, sekretolitik, laksativ, antidijabetik…
Čaj od mladog lišća uz dodatak meda savršen za čišćenje organizma. Koristan je i za varenje, kostobolju, krvarenje zuba i bolesti zubnog mesa, protiv gnojnih osipa, prekomernog znojenja nogu i belog pranja.
Zanimljivo je da orah uz soju najbolje može da zameni meso.
Orah spada u prvu grupu biljki uljarica i veoma je važan za vegetarijance zbog količine masti i proteina. Poređenja radi, soja ima 34% proteina, a orah između 17 i 23%. Sto grama oraha daje 500 kalorija, kao i 0,7 litara mleka.
Kao izvor vitamina 100 grama oraha može da zameni 115 grama mesa ili tri do četiri jajeta.
Samleven može da se koristi i u vegetarijanskim namazima uz različite dodatke.
KOMBINACIJA SA MEDOM
U kombinaciji sa medom orah je izuzetan prirodni lek, jer organizmu obezbeđuje sve neophodne vitamine, minerale, belančevine, masti, ugljene hidrate.
Mešavina je naročito dobra za lečenje iscrpljenosti i malokrvnosti.
Sprema se tako što se pola kilograma livadskog meda pomeša sa pola kilograma mlevenih oraha i jednim limunom. Ovako spremljen lek uzima se svaka tri do četiri sata, po jedna kašičica, sve do oporavka.
Za lečenje hipertenzije i anemije uzrokovane nedostatkom gvožđa, svakodnevno treba uzimati 100 grama oraha sa istom količinom meda, u trajanju od najmanje 45 dana. Isti način lečenja delotvoran je i kod ishemije (nedovoljna ishranjenost) srca.
INDIJSKI ORAH je hranljiva i zdrava namirnica koju redovno treba konzumirati.
Samo šaka ovog ploda pojačava lučenje hormona koji mozgu signaliziraju da je osoba sita i na taj način kontroliše apetit. Predstavlja bogat izvor polinezasićenih masnih kiselina i proteina, celuloze, vitamina E, K i B1, magnezijuma i kalijuma, važnih za zaštitu kardiovaskularnog sistema. Sadrži čak pet puta više vitamina C nego pomorandža.
Nutricionisti preporučuju da umesto ulja salati od svežeg povrća treba dodati nekoliko indijskih oraha.
Dokazano je da ima antibakterijsko, antiseptičko i diuretsko svojstvo. Deluje i protiv upala, ublažava kašalj, snižava šećer u krvi i povišen pritisak, čisti creva, a predstavlja i dobar afrodizijak.
Polinezasićene masne kiseline blagotvorno utiču na dijabetes, pomažući da se snizi nivo triglicerida i nastajanje komplikacija povezanih sa visokim nivoom šećera i holesterola.
Ako redovno jedete indijski orah smanjujete rizik za nastanak dijabetesa tip 2.
Plod je bogat i značajnim količinama bakra, koji je važan za čitav niz fizioloških procesa u organizmu, uključujući i apsorpciju gvožđa, borbu sa slobodnim radikalima, razvoj kosti i vezivnog tkiva, proizvodnju melanina koji koži i kosi daje prirodnu boju.
BRAZILSKI ORAH je verovatno najbogatiji prirodni izvor selena, važnog antioksidansa koji preventivno deluje protiv malignih oboljenja. Samo dva ploda zadovoljavaju dnevne potrebe organizma za ovim važnim mineralom. Izuzetno je bogat i kalcijumom, fosforom, gvožđem, cinkom, kalijumom i magnezijumom. Najbolji je prirodni izvor i neophodne aminokiseline metionin.
Kombinacijom brazilskog oraha sa indijskim ili pistaćima dobija se idealan sastav svih organizmu potrebnih aminokiselina u prirodnom obliku. Isti efekat postiže se i ako se brazilski orah pomeša sa žitaricama i mahunarkama.
BADEM, popularna “grickalica”, višestruko je koristan za zdravlje.
U svetu se koriste dve vrste ovog koštunjavog voća – slatki bademi koji se jedu sirovi, prženi, kao dodatak raznim jelima, ili se prerađuju za proizvodnju bademovog maslaca, ulja ili mleka i gorki koji je otrovan i koji služi samo za proizvodnju esencijalnog ulja.
Badem je izuzetno bogat bakrom, manganom, magnezijumom, fosforom, cinkom, gvožđem i kalcijumom. Izvrstan je izvor vitamina E i B kompleksa – riboflavina, niacina i tiamina.
Bademi su vodeći izvor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidansa, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja holesterola od 8 do 12 procenata. Nekoliko značajnih epidemioloških studija potvrdilo je da bademi štite srce, a da bi se izbegle srčane bolesti dovoljno je svakodnevno pojesti 45 grama ovog dragocenog voća.
Velike količine mangana i bakra u bademu čuvaju nervni i endokrini sistem, održavaju čvrstinu i zdravlje kostiju, normalan krvni pritisak, a podstiču i optimalan rad štitne žlezde.
Veoma je koristan i za držanje dijete jer daje osećaj sitosti. Kao odličan izvor kalcijuma, badem je idealna namirnica za ljude alergične na mleko i mlečne proizvode. Izračunato je da 30 grama badema sadrži istu količinu kalcijuma kao četvrtina šoljice mleka. Zbog tih svojstava kao i zbog folne kiseline bademi se preporučuju i trudnicama. Tradicionalno se smatraju afrodizijakom jer su bogati aminokiselinom argininom koja igra važnu ulogu kod vazodilatacije (širenje krvnih sudova) i postizanja erekcije. Redovan unos badema važan je i za broj spermatozoida i njihovu pokretljivost.
Bademi poseduju i tzv. probiotička svojstva, odnosno povećavaju nivo dobrih bakterija u crevima i doprinose zdravlju organa za varenje, zahvaljujući nezasićenim mastima.
Stres usporava metabolizam
Naš metabolizam je koktel različitih hormona. Kad su svi hormoni uravnoteženi, u organizmu sve radi kako treba. Probava i regulacija šećera funkcioniše onako kako je optimalno za zdravlje. No, hronični stres izaziva neuravnoteženost hormona i usporavanje metabolizma. Adrenalin i kortizol preplave telo u razdobljima stresa i uspore sposobnost tela da sagoreva kalorije, masti i šećer.
Stres uzrokuje “lažan” osećaj gladi
Hormoni su takođe odgovorni i za signale gladi. Grelin je hormon odgovoran za osećaj gladi, a leptin hormon odgovoran za osećaj sitosti. Kad ste pod stresom, telo smanjuje nivo leptina i povećava nivo grelina. Zbog toga jedete više i ne osećate sitost. Rezultat je takav da u organizam unosite puno više kalorija nego što je potrebno, zbog čega se gojite.
Zbog stresa imate potrebu za slatkim i masnim
Hronični stres uzrokuje ne samo osećaj da ste stalno gladni, nego i izaziva žudnju za namirnicama koje obiluju masnoćama i šećerom. Stres izaziva intenzivne potrebe, zbog čega mnogi tada jedu više nezdrave hrane koja goji.
Stres uzrokuje poremećaj nivoa šećera
Insulin je hormon koji reguliše nivo šećera u krvi. Kad ste pod hroničnim stresom, telo nije u stanju da reguliše insulin, što može prouzrokovati puno problema. Osim toga, pojačava se i želja za nezdravom hranom, namirnicama s više kalorija i masnoće.
Stres podstiče abdominalne masnoće
Visoki nivoi kortizola koje telo luči kad ste pod stresom mogu imati niz štetnih nuspojava. Jedna od njih je i skladištenje masti u predelu stomaka.
Ako već duže vreme pokušavate bezuspešno da smršate, možda to ima veze sa stresom i možda je trenutak da prvo pokušate da smanjite količinu stresa u svom životu.
Savet: istraživanja pokazuju da je najzdravije gubiti pola do jednog kilograma nedeljno jedući zdravu hranu umerenih porcija uz telesnu aktivnost; jedino je usvajanjem ovih navika moguće postići dugoročne i zdrave rezultate.
Savet: jedite sveže voće povrće, žitarice, mlečne proizvode, nemasno meso, ribu, belu piletinu i zdrave masnoće,
Savet: probajte jesti manje količine hrane više puta dnevno; ukoliko niste fizički aktivni, odaberite hranu koja sadrži manje kalorija.
Savet: izbegavajte ogromne porcije i gazirana pića i umesto toga pijte nemasni jogurt ili vodu; sa menija odaberite salate, nemasno meso sa roštilja kao što su pileća prsa bez kože ili fileti a izbegavajte pržene krompiriće visokokalorične prelive..
Savet: želite li pojesti nešto uveče, razmislite koliko kalorija ste iskonzumirali taj dan; ako niste puno, možete sebi priuštiti laganiju večeru; izbegavajte grickanje ispred televizora, jer se na taj način lakše prejedete obzirom da vam je pažnja usmerena na gledanje televizijskog programa.
Savet: dizanje tegova i ostale treninge snage najbolje je vežbati dva do tri puta nedeljno, a uz te vežbe dobro je raditi i vežbe na traci za trčanje ili kardio I aerobic
Savet: konzumirajte male količine orašastih plodova.
PRAVILNA ISHRANA DECE UZRASTA 1 DO 7 GODINA
1. PERIOD OD 1 DO 3
Ovaj period karakteriše nagli fizički i mentalni razvoj. Deca prosečno godišnje porastu 7cm i dobiju na telesnoj masi oko 2kg. Lokomotorni sistem deteta se naglo razvija, CNS deteta se susreće sa složenijim zadacima , poput pričanja i hodanja. Ono što je najvažnije roditeljima u tom periodu jeste kako dete naučiti da stekne dobre navike u ishrani i kako detetu ponuditi nutritivna rešenja koja nisu i toliko primamljiva svojim ukusom i izgledom, a krucijalna za pravilan razvoj i rast deteta?
Osnovno pravilo jeste uobročavanje. Dakle dete bi po pravilu trebalo da ima 3 glavna obroka: doručak, ručak i večeru i 2 međuobroka, odnosno prepodnevnu i popodnevnu užinu. Vrlo je bitna satnica, odnosno , detetu treba stvoriti vremenski okvir obroka na koje će se navići i prihvatiti. Idealno je ujutru krenuti sa prvim obrokom sat vremena po ustajanju, kao i kod odraslih. Razmak između satnica za obroke je 2 do 3 sata.
Koja vrsta hrane dolazi u obzir?
To su namirnice i biljnog i životinjskog porekla.
Biljnog porekla: žitarice, voće i povrće / sadrže ugljene hidrate, proteine, vitamine i minerale/
Životinjskog porekla: meso, riba, jaja, mleko i mlečni proizvodi – sir, jogurt, kiselo mleko / sadrže proteine visoke biološke vrednosti, određene vrlo važne minerale – gvožđe, cink i kalcijum i podjednako hidro i liposolubilne vitamine /.
Šta je najzastupljenije u tom periodu?
Prvenstveno treba nastaviti sa pripremom posebnih obroka za dete jer i dalje treba voditi računa o unosu soli i šećera.
Do prve godine so je apsolutna bespotrebna, slan ukus je stečen ukus i treba ga odložiti barem do kraja prve godine. Nakon toga maksimalna količina unete soli je do 2gr dnevno, što je svega 1/3 unete količine u odnosu na odrasle osobe. A što se tiče šećera, pravilo je masilmalno ga izbegavati koliko je to moguće, tj. ne dodavati ga posebno, već detetu nuditi sveže voće, povrće i mleko.
NAPOMENA: Vrlo je važno da u ovom uzrastu detetu više nudite hranu bogatu zdravim mastima, a smanjite unos vlakana, da se dete ne bi zasitilo pre vremena, dakle suprotno od ishrane odraslih. Te masti su zapravo detetu glavni izvor energije i liposolubilnih vitamina / A, D, E i K / i krucijalne su za razvoj CNS-a.
Koje su to masti?
Mono i polinezasićene masti :
Dobar izvor su: maslinovo ulje-hladno ceđeno, masna riba: tuna, losos, sardine, skuša, povrće, (suncokterovo ulje-hladno ceđeno / ograničene količine/).
Generalno dnevni unos kalorija nakon 2 godine trebalo bi da iznosi do 1300kcal, imajuću u vidu da te potrebe variraju u zavisnosti od aktivnosti, građe i metabolizma deteta. Imati na umu da detetu u toku 2 godine života apetit opada, dok se u toku treće sve polako vraća u normalu i povećava se detetovo interesovanje za hranu. I u ovom uzrastu deca više vole sirovo u odnosu na kuvanu hranu.
NAPOMENA: Vrlo je važno paziti na unos vode. Pre jela i u toku jela detetu ne nuditi vodu, a posle obroka tek nakon 20 minuta.
2. PERIOD 3 DO 5
Za ovaj uzrast najbitnije su 6 glavnih grupa namirnica:
- Žitarice / hleb /
- Povrće
- Voće
- Mleko, jogurt, sir
- Meso, riba, jaja
- Mahunarke
Dnevni unos kalorija trebalo bi da iznosi do 1500kcal. Redovnost i raznovrsnost obroka je u ovom dobu imperativ, jer deca na taj način trajno implementiraju zdrave i dobre navike u ishrani! Hidriranost uskladiti sa fizičkom aktivnošću deteta, leti povećati unos vode i nezaslađenih sokova, prvenstveno vode!
3. PERIOD 5 DO 7
Za ovaj uzrast je karakteristično da deca počinju više da jedu, prihvataju nove ukuse i tek sada uviđaju značaj pravilne ishrane. Dnevni unos kalorija trebalo bi da iznosi do 1800kcal. Obzirom da deca u ovom uzrastu i dalje imaju povećane nutritivne potrebe, od ovog perioda počinje i veći unos vlakana u odnosu na prethodni period gde je naglasak bio prvenstveno na unosu zdravih masti. Zapravo počinje polako vrlo približan vid ishrane kao kod odraslih ljudi. Hrana sa više vlakana, ograničen unos masti, sveže voće, povrće, adekvatan unos mlečnih proizvoda i redovna hidriranost.
LISTA KORISNIH NAMIRNICA:
- Heljda
- Proso
- Ječam
- Ovas
- Kvinoja
- Amarant
- Bulgur
- Kus kus
- Pirinač
- Raž
- Kukuruz
- Spelta
Ove žitarice se mogu bariti i spremati u kombinaciji s povrćem ili druga opcija njihov griz u kombinaciji sa jogurtom, mlekom i voćem, npr.bananom, jabukom kao zdrav doručak.
- Bob
- Pasulj / crveni, azuki, mungo /
- Boranija
- Sočivo / sve vrste /
- Grašak / sve vrste /
- Naut
NAPOMENA: Soja i sojino mleko su namirnice koje treba umereno konzumirati. Sojino mleko se može dati detetu nakon navršene prve godine. Što se tiče orašastih plodova, uvođenje nakon navršene 3 godine i uvek u mlevenom obliku do navršene 5 godine zbog opasnosti od gušenja prilikom gutanja većih komada. Ukoliko dete ima potvrđenu alergiju na gluten, laktozu ili bilo koju namirnicu, strogo voditi računa o pripremi hrane u takvim okolnostima.
ZAKLjUČAK:
Dragi Roditelji,
Dobre navike u ishrani stiču se za porodničnim stolom. Deca upijaju sve radnje, rituale , običaje i kasnije usvajaju kao svoje. Trudite se da sami budete najbolji primer svojoj deci. S namerom smo izostavili deo o lošim navikama u ishrani i akcenat bacili na dobre, jer je ovo prvo uzelo maha kao posledica ubrzanog i instant načina života i postaje deo svakodnevnice. Vaš minut vremena za pripremu zdrave hrane Vama i Vašem detetu znači godinu zdravlja, Vaš ustaljeni ritam obroka znači detetov siguran i pravilan rast i razvoj organa i na kraju, ne manje bitno, Vaš osmeh daje detetu CEO SVET!
Sa poštovanjem
Edgar i Maja
Voda
Ono što je našem organizmu svakodnevno potrebno, svakako je unošenje – vode. Flašicu vode treba uvek imati kraj sebe – u tašni, na radnom stolu, dok se bavite nekom sportskom aktivnošću ili dok putujete.
Poznata je činjenica da je poželjno dnevno popiti najmanje osam čaša vode. Kako ispuniti tu kvotu?
Započnite dan uz čašu vode, pre nego što doručkujete. Vašem telu je tada zaista potrebna voda, posle duge noći bez tečnosti.
Popijte čašu vode svaki put kada perete zube u toku dana.
Napunite flašice vodom i držite ih u frižideru. Svaki put kada izlazite napolje ponesite po jednu flašicu. Korisno je uvek imati tečnost pri ruci, nikad se ne zna kad će vam zatrebati.
Popijte čašu vode posle svake užine (grickalice, voća…)
U razvijenim zemljama se već nalaze u prodaji specijalizovane bočice za vodu sa prečišćivačem. Ako nabavite ovu korisnu stvarčicu, moći ćete bilo gde da je napunite vodom – na izvoru ili reci ako ste u prirodi, ili na bilo kojoj slavini ako ste u gradu. Mehanizam u bočici će svaku vodu pročistiti i učiniti je zdravom za piće. Kod nas se još uvek ne može nabaviti tako nešto, barem ne u običnim prodavnicama.
Koji su to glavni razlozi zbog kojih treba piti vodu?
Zbog energije: tokom sna, telo gubi tečnost, tako da se budimo pomalo omamljeni i zamagljenih misli. Ono što nam najbolje vraća pribranost uma i energiju za ostatak dana je – voda. To takođe može i zameniti vašu potrebu za jutarnjom kafom.
Zbog održavanja telesne linije: uvek kada osetite potrebu za hranom, popijte prvo čašu vode. Vaša potreba će možda biti utoljena. A ako ste i posle čaše vode još uvek gladni, onda je vreme za užinu ili za zdrav obrok.
Zbog bržeg metabolizma: stručnjaci su utvrdili da ljudi koji imaju naviku da svakodnevno piju dosta vode (najmanje osam čaša dnevno) imaju brži metabolizam od onih koji vodu piju retko. Samim tim, brže troše kalorije koje su uneli tokom dana.
Ako se rekreativno bavite nekim sportom, vaše potrebe za vodom su još veće. Ovih dana su veoma popularni tenis, razne vrste aerobika ili biciklizam. Pored dresa i patika, neophodni deo vaše sportske opreme je i – bočica sa vodom.